00:00After many changes in terms of interest,
00:04Hrvatske land is created in the 19th century,
00:07and then created a number of separate units.
00:10Bansku Hrvatsku, Vojnu Krajinu, Istru and Dalmaciju.
00:13The problem of the union is the first-up political question
00:17that it is related to the future of Hrvatsk and Peštansk.
00:22In fact, Ban Josip Jelačić, 1848,
00:26the most important important role in Hrvatsku,
00:30the most important part of the world.
00:33The war of the war, the australian and the hrvatsk and the hrvatsk,
00:36the king of the Hrvatsk, Franjo Josip,
00:38the 6th century, the 1860,
00:41to call it the so-called Pojačano Carevinsko Vijeće,
00:44to be the future of Hrvatske monarchies.
00:47In the name of Banjske Hrvatske,
00:49Ambros Vranicani and biskup Josip Jure Strossmajer
00:52the Ustavnih sloboda,
00:55federalizaciju mnogonacionalnog carstva
00:57i dakako Ujedinjenje Hrvatske.
01:00No predstavnik Dalmacije, Conte Borelli,
01:02polemičkim je tonom odgovorio da u toj pokrajini
01:05doduše ima više slavena nego talijana,
01:07ali da još nije vrijeme za sjedinjenje.
01:10Uskoro se u Dalmaciji razvio širok narodni pokret
01:13pod vodstvom Mihe Klajića i Mihovila Pavlinovića,
01:16koji su se suprostavljali Borelijevim autonomašima,
01:19s namjerom uklanjanja više stoljetne umjetne granice u jednom narodu.
01:23Autonomaši su tih godina osujetili sve pokušaje sjedinjenja.
01:27Tako je izgubljena povoljna prigoda,
01:29pa je Dalmacija ostala u sastavu austrijskog dijela
01:32novo uspostavljene Austro-Ugarske.
01:34Iako je 1918. Hrvatska s Dalmacijom,
01:37uključivši Boku Kotorsku, ušla u Kraljevinu Jugoslaviju,
01:40velikosrpski režim stalno ju je dijelio
01:43na neprirodne banovine i oblasti.
01:45Vlatko Maček nakratko je sjedinio Dalmaciju s Hrvatskom
01:49u svojoj banovini, ali ju je poslije Paveličeva NDH
01:53izručila Italiji s ramotnim rimskim ugovorima.
01:56Snovi o sjedinjenju iz 1860. godine
01:59ostvarili su se tek pobjedom antifašističkog pokreta.
02:03No i tada su se za račun drugih krojile granice,
02:06pa je Hrvatska ostala bez istočnog Srijema i Boke Kotorske,
02:09koje je unjela u Kraljevinu Jugoslaviju.
02:19Poslje Svibanjskog prevrata u Beogradu 1903. godine,
02:22knjezu Petru I Karadžoviću pripala je Srpska kruna,
02:25na kojoj se još nije osušila krv njegova mučki
02:28ubijenog prethodnika Aleksandra Obrenovića.
02:31Kamera jednog engleskog snimatelja zabilježila je dugu povorku
02:34dostojanstvenika, političara i generala,
02:37čije su paradne odore dale dodatni sjaje velikoje krunitbene svećanosti.
02:41Dvije suparničke dinastije cijelo su se 19. stoljeće nadmetale u borbi za prijestolje.
02:46Godine 1878. Berlinski kongres uspostavio nezavisnu Srbiju,
02:51koja se pod dvostom Milana Obrenovića umjesto Rusiji stala okretati utjecajnjoj Austro-Ugrskoj.
02:56Uz njezinu potporu, Milan je šestog oživka 1882.
03:00svom imenu pridodao kraljevski naslov i Srbiju proglasio kraljevinom.
03:04Za uzvrat se odrekao prava na Bosnu i dobio obećanje Beća da će ga pomagati u srpskom širenju prema jugu Balkana.
03:11Iste godine osnovana je radikalna stranka koja će pod bostom Nikole Pašića težiti suprotnom cilju,
03:17oslobođenju i ujedinjenju svih dijelova Srpsva i onog na jugu i onog na zapadu.
03:22Sklonost Obrenovića Austriji i njihovo samovoljno vladanje doveli su na kraju i do ubojstva posljednje kralja iste dinastije.
03:29Karadžovići su se vratili pod okrilje Rusije i pojačali ekspanzionističku politiku prema Bosne i Hercegovine.
03:35Atentat u Sarajevu bio je izrvan povod Prvog svjetskog rata.
03:39Dovedena na prijestolje krvavim prevratom, dinastija Karadžovića i sama je iskusila zlu kop povijest.
03:45Kralj Petar I umro je u bijedi kao zapušteni starac voljom svog sina Aleksandra.
03:50Aleksandra je pak, kao jugoslavinski kralj, ubijen u Marsejskom atentatu,
03:54dok mu je sin Petar II skinut s prijestolja odlukom Ustavotvorne skupštine Titove Jugoslavije.
04:00Ne puna dva mjeseca nakon velikog uspjeha opere Trubadoru u Rimu,
04:09Giuseppe Verdi predstavio se šestog ožujka 1853. novom preizvedom, Travijatom.
04:15Ovaj put u Veneciji.
04:17Ali uspjeh je izostao.
04:19Da pače, bila je to prava katastrofa,
04:21od kojoj će se težao poraviti nego od prvoga mladenačkog neuspjeha s komičnom operom.
04:26A kad se prihvatio pisanje glazbe za Travijatu na temelju dramatizacije popularnog romana
04:31Dama s kamelijama Aleksandra di Maa Sina, nitko nije bio sretni od njega.
04:35Verdi je tako dobro poznavao žensku dušu,
04:38toliko su mu bile bliske Violetine patnje, njezino odricanje zbog ljubavi i spremnost na žrtvu,
04:43da nije ni pomišljao na neuspjeh.
04:45Venecijanska publika nije prihvatila takav lik.
04:48Osobu koja se odala prostituciji nije shvatila kako se i takva žena zbog ljubavi može vratiti sa stramputice.
04:54Nije osjetila humanost poruke verdijeve glazbe.
04:57Sudbina tog jadnog bića izgriženog sušicom koje od smrti više ne može spasiti ni povratak voljenog Alfreda nije dirna na publiku.
05:05Opera obiluje lijepim melodijama kao što su napitnica ili vinska pjesma,
05:10Violetine kolora turnarija, glasovita aria oca žermona,
05:14dirljivi orkestralni intermeco prije zadnjeg čina i mnogi drugi.
05:18Tek će kasnije Travijata postati jednom od najviše prikazivanih verdijevih opera,
05:23a u naše vrijeme uspješno je prenesena na film i televiziju.
05:27Vrbina drveta
05:42Moderni čovjek danas ne može zamisliti život bez aspirina, najpopularnijeg ljeka na svijetu.
05:48Gdje su njegovi počeci?
05:50Salicilnu kiselinu, drevni ljek koji se nalazi u soku vrbina drveta,
05:54poznavali su još stari Grci i američki indijanci.
05:57Primjenjivali su je za smanjivanje temperature i bolova.
06:01Salicilnu kiselinu želu da je cvrlo teško podnosi,
06:04pa su mnogi znanstvenici u 19. stoljeću pokušavali pronaći obliku
06:08u kojem bi se taj ljek učinio djelotvornijim i podnošljivijim.
06:12Na kraju stoljeća to je pošlo za rukom njemačkom istraživaču Felixu Hoffmanu.
06:17On je u Bayerovim laboratorijima u kemijskoj reakciji
06:20sjedinio salicilnu s andrihidom octene kiseline.
06:24Novi spoj nazvan je acetil salicilna kiselina, odnosno aspirin.
06:29Patent je prijavljen početkom veljače,
06:31a zaštitni znak službeno je odobren 6. oživka 1899.
06:36pa je proizvodnja mogla početi.
06:38Prvih 15 godina aspirin se primjenjivao u prahu,
06:42da bi se od 1915. počeo proizvoditi u tabletama,
06:46u obliku koji se zadržao do današnjih dana.
06:48Aspirin se najčešće upotrebljava protiv glavobolje i reumatizma,
06:52ali su istraživanja pokazala veliku učinkovitost
06:55i u lječenju kardiovaskularnih oboljenja,
06:57te prevenciji raka debelog cijeva.
07:00Zahvaljujući industrijskoj proizvodnji i niskoj cijeni,
07:03aspirin je postao najpopularniji ljek na svijetu,
07:06a Bayer je promovirao u jednu od najmoćnijih farmaceutskih tvrtki.
07:10Danas se diljem svijeta na godinu potroši više od 11 milijardi tableta.
07:16Zahvaljujući iz videu se na toく
07:31Hvala Raki Ś GRANTALIELUGA
